Język starodalmatyński – geneza i zróżnicowanie terytorialne
DOI:
https://doi.org/10.12775/LinCop.2010.015Słowa kluczowe
Dalmacja, bałkańska łacina ludowa, język starodalmatyński, dialekt weneckiAbstrakt
The history (also linguistic history) and culture of Dalmatia have been determined by its geographical and political position between the Roman Empire and the Byzantine Kingdom. This article describes in detail the origin and territorial diversity of the old Dalmatian language. Etymological research indicates that majority of language loans in modern Adriatic Croatian dialects have their origins in: – Balkan Folk Latin; – Old Dalmatian; – Venetian dialect; – Italian literary language. The main reasons for the extinction of the old Dalmatian language result from the Slavic, and especially Croatian, invasion, and the Venetian occupation.
Bibliografia
Barac A. i inni (red.), 1956, Enciklopedija Jugoslavije, t. II, Zagreb: Izdanje i naklada Leksikografskog Zavoda FNRJ.
Bartoli M., 1906, Das Dalmatische, vol. I: Einleitung und Ethnographie Illyriens, vol. II: Glossare und Texte – Grammatik und Lexikon, Wien: Alfred Hölder.
Bartoli M., 1942, Dalmatico e albano-romanico: reliquie romaniche nel croato e nell’albanese, w: Italia e Croazia, Roma: Reale accademia d’Italia, s. 109–185.
Bidwell Ch., 1967, Colonial Venetian and Serbo-Croatian in the Eastern Adriatic: A Case Study of Languages in Contact, General Linguistics VII, s. 13–30.
Gačić J., 2004, Etimološka i leksikološka obrada kuhinjskih i kuharskih naziva romanskog / dalmatskog, mletačkog, talijanskog i drugih / podrijetla u Dalmaciji, doktorska disertacija / Jasna Gačić, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Gerersdorfer V., 1979, Romanizmi u dubrovačkom govoru, Zadarska revija 1, XX VIII, s. 1–21.
Kostrenčič M., Krleža M. (red.), 1956, Enciklopedija Leksikografskog Zavoda, t. 2, Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod. Kovačec A. (red.), 1996, Hrvatski opći leksikon, Zagreb: Leksikografski Zavod Miroslav Krleža.
Muljačić Ž., 1999, Dalmatski, Fluminensia 11, 1–2, s. 1–31.
Muljačić Ž., 2000, Das Dalmatische. Studien zu einer untergegangenen Sprache (Quellen und Beiträge zur kroatischen Kulturgeschichte 10), Köln–Weimar– –Wien: Böhlau Verlag.
Muljačić Ž., 2002, O potrebi izrade hrvatsko-veljotskog rječnika (i analognih hrvatsko- dalmato-romanskih glosara), Filologija 38–39, s. 91–100.
Petrozolin-Skowrońska B. (red.), 1995, Nowa encyklopedia powszechna PWN, Warszawa: Wydawnictwo Naukowe PWN.
Skok P., 1934, Dolazak Slovena na Mediteran, Split: Pomorska biblioteka Jadranske straže, t. 1.
Skok P., 1942, Dalmatinski jezik, w: Hrvatska enciklopedija, t. IV, Zagreb: Naklada Hrvatskoga izdavalačkog bibliografskog zavoda, s. 491–492.
Skok P., 1971–1974, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I–IV, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Sočanac L., 2004, Hrvatsko-talijanski jezični dodiri. S rječnicima talijanizama u standardnom hrvatskom jeziku i u dubrovačkoj dramskoj književnosti, Zagreb: Nakladni zavod Globus.
Šimunković L., 1986, Dalmatinsko-romanski leksički relikti u dalmatinskim dijalektima, Radovi, t. 25, s. 45–50.
Tekavčić P., 1976, Per un Atlante Linguistico Istriano (con speciale riguardo ai dialetti istroromanzi), SRAZ 41–42, s. 227–240.
Vidos B. E., 1962, I problemi dell’espansione della lingua nautica veneziana con particolare riguardo all’Oriente balcanico, Bollettino dell Atlante Linguistico Mediterraneo 4, s. 13–20.
Pobrania
Opublikowane
Jak cytować
Numer
Dział
Statystyki
Liczba wyświetleń i pobrań: 1258
Liczba cytowań: 0
