Celebrating the National Unity in the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes
DOI:
https://doi.org/10.12775/LSE.2019.58.03Słowa kluczowe
Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, nationalism, the politics of commemoration, Unification Day, Vidovdan ConstitutionAbstrakt
Summary: According to Gabriella Elgenius, the societal significance of holidays lies in the preservation of collective memory. Annually repeated shared rituals reinforce the memory of those events and personalities that are expected to be familiar to all the members of the community, in effect pushing all other ones into the shadow of collective forgetting. What is more, the emotionally charged commemorations remind members of the community about their social ties and shared history, reinforcing their national identity. The same process occurred in the newly-formed Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, where the key players exploited national ceremony to implement their (re)interpretations of the past (as the dark age of national dispersion and slavery to foreign masters) and their new agenda for the future. The Unification Day, celebrated on 1 December, as well as the other state holidays, were supposed to contribute to the formation and reinforcement of the narrative image of a community that defined itself as Us and feels like One. The purpose of the Unification Day was to stage national unity and collectively express the will to belong to a firm and lasting community, in order to make sense of the death of past martyrs who gave their lives for Vidovdan ideals. A nation-state cannot exist without national unity. Regretfully, the ruling elites in the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes failed, for various reasons, to nationalise the collective memory of the past and construct an efficient, internalised nationalist ideology. Thus, the Kingdom entered history as the single nation-state without its own nationalism, which meant it was missing the greatest mobilisation force, one that in the modern period has proved itself stronger than geography or religion and more stable than political and economic interests. Even though at the end of the war the citizens of the newly established kingdom were all rooting for Yugoslavia, the new nationstate failed to create the Yugoslavians as a people. It would seem that up until King Alexander’s declaration of dictatorship it had channelled its powers, and even its violence, mostly into the creation of the Serbs.Bibliografia
Anon.
Anonymous (1848). Slavenska sloga. Slovenija, August 18, 53.
Anonymous (1906). Društvo “Slov. Jug” na Dunaju. Slovenski Narod, November 28, 3.
Anonymous (1918a). Dan svobode. Slovenec, October 29, 1.
Anonymous (1918b). Manifestacijski sprevod po Ljubljani. Slovenski Narod, October 30,
–2.
Anonymous (1918c). Praznik ujedinjenja. Slovenec, December 13, 1.
Anonymous (1918d). K narodnemu prażniku. Domovina, December 13, 1.
Anonymous (1918e). Kako se je vladalo v Avstriji in kako v Srbiji. Domovina, December
, 4.
Anonymous (1918f). Proslava ujedinjenja. Slovenec, December 15, 3.
Anonymous (1918g). Praznik ujedinjenja. Jugoslavija, December 15, 3.
Anonymous (1918h). Kdo je “patriotičen”? Edinost, December 24, 1.
Anonymous (1918i). Zedinjena Jugoslavija proglašena. Slovenski Učitelj, 12, 241.
Anonymous (1919a). Čemu se nadja švaba. Slovenec, March 9, 5.
Anonymous (1919b). Vidov dan. Učiteljski Tovariš, June 25, 3.
Anonymous (1919c). Naš narodni prażnik. Korošec, November 28, 1.
Anonymous (1919d). Državni prazniki. Domoljub, December 4, 444.
Anonymous (1920). Politična zrelos. Slovenec, May 27, 1.
Anonymous (1921a). Naša ustava. Domovina, February 25, 1.
Anonymous (1921b). Naprej! (Ob prazniku ujedinjenja.). Ptujski List, November 27, 1.
Anonymous (1922a). Tretje leto mineva. Jutro, October 26, 1.
Anonymous (1922b). Pozabljena obletnica. Slovenec, October 29, 3.
Anonymous (1922c). Naš pravi narodni praznik. Avtonomist, November 4, 1.
Anonymous (1923a). Po zgodovinskem prażniku. Slovenski Narod, July 1, 1.
Anonymous (1923b). Povojna psihoza. Jutro, July 8, 1.
Anonymous (1923c). Naše ujedinjenje. Tabor, November 29, 2–3.
Anonymous (1923d). Pet let mineva. Jutro, December 1, 1.
Anonymous (1923e). Prvi december. Avtonomist, December 8, 1.
Anonymous (1924). Praznik narodnega ujedinjenja. Slovenski Narod, December 3, 1.
Anonymous (1926a). Memento...! Slovenec, October 31, 2.
Anonymous (1926b). Narodni praznik v Ljubljani. Slovenec, December 3, 3–4.
Anonymous (1928a). Krvav 1. december v Zagrebu. Jutro, December 1, 1.
Anonymous (1928b). Crna zastava na zagrebačkoj Katedrali. Politika, December 2, 4.
Anonymous (1928c). Sebe opravičujejo – vojsko napadajo. Slovenec, December 4, 1.
Anonymous (1928d). Oštre mere ili politika sporazuma? Vreme, December 2, 1.
Anonymous (1928e). Belgrad zahteva ostre ukrepe. Slovenec, December 5, 1.
Anonymous (1929). Državni prazniki. Slovenski Gospodar, October 9, 2.
Anonymous (1933). Prvi december. Triglav, November 30, 1.
Anonymous (1934a). Tvorec našega edinstva. Slovenec, October 13, 1.
Anonymous (1934b). Prvi december. Jutro, December 1, 1.
Anonymous (1934c). Jugoslovanskemu Sokolstvu. Jutro, December 1, 3.
Anonymous (1934d). Poklonitev učiteljstva na kraljevem grobu. Jutro, December 1, 5.
Anonymous (1939). Na praznik zedinjenja. Učiteljski Tovariš, November 30, 1.
Aristides (1934). Ali smo se zedinili? Ujedinili? Uedinili? Slovenec, December 23, 4.
Banac, I. (1984). The National Question in Yugoslavia: Origins, History, Politics. Ithaca
– London: Cornell University Press.
Billig, M. (1995). Banal Nationalism. London: Sage.
Birkhill, R. (1923). Seeds of War: A Political Study of Austria, Hungary, Czechoslovakia,
Roumania and Jugo-Slavija, 1922. London: Wallace Gandy.
Bošnjak, I. (1918). Riječ o narodu i narodnom ujedinjenju i proglašenju jedinstvenog
kraljestva svih Hrvata, Slovenaca i Srba. Split: Obavijesni ured kr. Zemaljske vlade
u Splitu.
Brunnbauer, U. (2007). The End of “Jugoslovenstvo.” New Myths of Ethnic Descent
Among the Southern Slavs. In: C. Norton (ed.), Nationalism, Historiography, and
the (Re)construction of the Past (p. 81–96). Washington, D.C.: New Academia
Publishing.
Czerwiński, M. (2015). Naracije i znakovi. Hrvatske i srpske sinteze nacionalne povijesti (transl. N. Pentarić). Zagreb: Srednja Europa.
Čulinović, F. (1962). Tri etape nacionalnog pitanja u jugoslavenskim zemljama. Zagreb:
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Deutsche aus Bosnien (1919). Die zukunft Jugoslaviens. Reichspost, March 6, 1–2.
Dimnik, J. (1924). Kralj Aleksander I. Junaškemu borcu za ujedinjenje SHS v našo skupno državo in prvi jugoslovanski kraljici Mariji v spomin. Ljubljana: Učiteljska
tiskarna v Ljubljani.
Đorđević, M.P. (1922). Srbija i Jugosloveni za vreme rata 1914–1918. Beograd: Sveslovenska knjižara.
Elgenius, G. (2007). The Appeal of Nationhood. National Celebrations and Commemorations. In: M. Young, E. Zuelow, A. Sturm (eds.), Nationalism in a Global Era.
The Persistence of Nations (p. 77–92). London: Routledge.
Elgenius, G. (2011). Symbols of Nations and Nationalism. Celebrating Nationhood. Basingstoke: Palgrave Macmillan.
Erdeljanović, J. (1928). Što su Srbi, Hrvati i Slovenci. Jubilarni zbornik života i rada SHS
XII 1918–1928, 1, 9–26.
Evans, J. (2008). Great Britain and the Creation of Yugoslavia. Negotiating Balkan Nationality and Identity. London and New York: Tauris Academic Studies.
Gillis, J.R., ed. (1994). Commemorations. The Politics of National Identity. Princeton:
Princeton University Press.
Grisogono, P. (1938). Ujedinjena Jugoslavija. Od plemena i regionalnih koncepcija do
nacionalne države. Ljubljana: Tisak Narodne tiskare.
Hauptmann, L. (1938). Svetovna vojna in naš nacionalizem. Ljubljanski Zvon, 7, 427–433,
–535.
Hočevar, M. (1923). Dvignimo nacionalno vzgojo v šoli v pravo jugoslovansko smer.
Učiteljski Tovariš, August 4, 4.
I– (1921). Noetova barka. Tabor, September 14, 1.
J.K. (1988). 29. oktober 1918 – Dan samoodločbe Slovencev. Katoliški Glas, November
, 1.
Jelenić, Đ. (1923). Nova Srbija i Jugoslavija. Istorija nacionalnog oslobođenja i ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca od Kočine Krajine do Vidovdanskog ustava (1788.–1921.).
Beograd: Državna štamparija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Jezernik, B. (2004). Wild Europe: the Balkan in the Gaze of Western Travellers. London:
Saqi Books.
Jugoslovanski škofi (1919). Pastirski list jugoslovanskih škofov. Ljubljanski škofijski list,
, 1–3.
Kranjec, S. (1928). Kako smo se zedinili. Celje: Družba sv. Mohorja.
Laffan, R.G.D. (1929). Jugoslavia since 1918. The Jugoslav Society of Great Britain.
Leskovec, J. (1918). Radujmo se! K narodnemu prazniku. Jugoslavija, December 15, 1–2.
Majcen, D. (1918). Prvi narodni in državni praznik ujedinjene velike Jugoslavije v Novem
mestu. Dolenjske Novice, December 19, 201–202.
Margalit, A. (2004). The Ethics of Memory. Cambridge: Harvard University Press.
McCrone, D., McPherson G., eds. (2009). National Days. Constructing and Mobilising
National Identity. Houndmills, Basingstoke: Palgrave Macmillan.
Meštrović, I. (1955). Krfska deklaracija i Hrvati. Hrvatska revija, 4, 422–430.
Meštrović, I. (1961). Uspomene na političke ljude i dogadjaje. Buenos Aires: Knjižnica
Hrvatske revije.
Mosse, G.L. (1993). Confronting the Nation. Jews and Western Nationalism. Hanover:
Brandeis University Press.
Narodni odbor za Slovenijo (1957). 29. oktober slovenski narodni praznik. Svobodna
Slovenija, November 7, 2.
Nyyssönen, H. (2009). The Politics of Calendar: Independence Day in the Republic
of Finland. In: D. McCrone, G. McPherson (eds.), National Days. Constructing and
Mobilising National Identity (p. 136–150). Houndmills – Basingstoke: Palgrave
Macmillan.
Obradović, D.N. (1928). Srbija i austrijski Sloveni u svetskom ratu 1914–1918. Novi Sad:
Zastava.
Omahen, G. (1919/20). V novo dobo. Preporod, 1–2, 3.
Petrunkevitch, A., Harper S., Golder. F.A. (1918). The Russian Revolution. Robert Joseph
Kerner. The Jugo-Slav Movement. Cambridge: Harvard University Press; London:
Humprey Milford; Oxford: Oxford University Press.
Pleteršnik, M. (1895). Slovensko-nemški slovar, vol. 2, P–Ž. Ljubljana: Založilo in na
svetlo dalo Knezoškofijstvo.
Predsedniško Narodnega veča (1918). Praznovanje ujedinjenja. Slovenski Narod, December 6, 1.
Smith, A. (1999). Myths and Memories of the Nation. Oxford: Oxford University Press.
Smolej-Borovec, L. (1935). K dnevu miru 11. November! Bojevnik, November 10, 2.
Stanojević, S. (1915). Šta hoće Srbija? Niš: Državna štamparija Kraljevine Srbije.
Stanojević, S. (1920). Antisrpski blokovi. Politika, October 19, 1.
Šarabon, V. (1919). Svetovni dogodki. Koledar Družbe sv. Mohorja za leto 1920 (p. 77–110).
Prevalje: Družba sv. Mohorja.
Šuklje, F.P. (1918). V zaželjeni deželi, I. Slovenec, October 5, 1–2.
Tomić, J.N. (1921). Jugoslavija u emigraciji. Pisma i beleške iz 1917. Beograd: Moderna
štamparija „Vuk Karadžić“.
Trumbić, A. (1923). Dvije politike. Pašić-Trumbić o ujedinjenju Srba, Hrvata i Slovenaca.
Zagreb: Tisak „Tipografija“.
Visokošolec (1923). 1. december 1918. Avtonomist, December 8, 3.
Vošnjak, B. (1917). A Bulwark Against Germany. The Fight of the Slovenes, the Western
Branch of the Jugoslavs, for National Existence. London: George Allen & Unwin.
Vošnjak, B. (1919). Kako smo si predstavljali Jugoslavijo v prognanstvu, kakšna je in kakšna bi morala biti. Jugoslavija, December 9, 1–2.
Vošnjak, B. (1959). Ustavni pogledi Krfske deklaracije. In: M. Marolt (ed.), Zgodovinski
zbornik (p. 145–167). Buenos Aires: Slovenska kulturna akcija.
Vošnjak, B. (1994). Dnevnik iz prve svetovne vojne. Ljubljana: Arhiv Republike Slovenije.
Walzer, M. (1967). On the Role of Symbolism in Political Thought. Political Science
Quarterly, 2, 191–204.
Wilfan, J. (1921). Zedinjenje in uedinjenje. Plamen, January 14, 5.
Zerubavel, Y. (1994). The Historic, the Legendary, and the Incredible: Invented Tradition
and Collective Memory in Israel. In: J.R. Gillis (ed.), Commemorations. The Politics of National Identity (p. 105–123). Princeton: Princeton University Press.
–ž (1933). Misli na praznik uedinjenja. Učiteljski tovariš, November 30, 1.
Pobrania
Opublikowane
Jak cytować
Numer
Dział
Licencja
1. Autorzy udzielają wydawcy (Polskiemu Towarzystwu Ludoznawczemu) licencji niewyłącznej na korzystanie z utworu w następujących polach eksploatacji:
a) utrwalanie Utworu/przedmiotu prawa pokrewnego;
b) reprodukowanie (zwielokrotnienie) Utworu/przedmiotu prawa pokrewnego drukiem i techniką cyfrową (ebook, audiobook);
c) wprowadzania do obrotu egzemplarzy zwielokrotnionego Utworu/przedmiotu prawa pokrewnego;
d) wprowadzenie Utworu/przedmiotu prawa pokrewnego do pamięci komputera;
e) rozpowszechnianie utworu w wersji elektronicznej w formule open access na licencji Creative Commons (CC BY - ND 4.0).
2. Autorzy udzielają wydawcy licencji nieodpłatnie.
3. Korzystanie przez wydawcę z utworu na ww. polach nie jest ograniczone czasowo, ilościowo i terytorialnie.
Statystyki
Liczba wyświetleń i pobrań: 409
Liczba cytowań: 0